Mozaik3 min čitanja
50 godina rada velikokladuškog umjetnika Zlatka Dizdarevića: Djela koja žive kroz Krajinu i ljude
AĆAnela Ćehić
Pedeset godina umjetnosti, stvaranja i predanog rada utkano je u život i djela velikokladuškog umjetnika, magistra kiparstva, Zlatka Dizdarevića – Buce, čije su skulpture postale trajni simboli jednog vremena, naroda i prostora. Njegova djela ne govore samo o umjetnosti, već i o identitetu, tradiciji, emociji i životu Krajišnika, ostavljajući neizbrisiv trag.
Rođen u Velikoj Kladuši, a školovan na Akademiji likovnih umjetnosti u Splitu, Dizdarević je već pola vijeka posvećen umjetnosti kroz kiparstvo, slikarstvo i kulturni rad. Autor je brojnih monumentalnih djela, među kojima se posebno izdvajaju konjanički spomenik Mujo Hrnjica, spomenici Džemal Bijedić, Emina iz poznate Šantićeve pjesme, kao i mnoga druga umjetnička ostvarenja koja danas predstavljaju važan dio kulturne baštine ovih prostora.
Njegova umjetnička priča duboko je povezana s Krajinom, krajiškom tradicijom i ljudima ovog podneblja, koji su oblikovali njegov umjetnički izraz. Posebno mjesto u njegovom stvaralaštvu zauzima lik krajiške žene i sve životne uloge koje je nosila kao breme porodice i domaćinstva. Upravo žena bila je centralna tematika njegovog prvog velikog ciklusa radova, kroz koji je nastalo između 150 i 200 različitih skulptura i radnih skica posvećenih Krajiškinjama.
Poseban segment njegovog umjetničkog rada posvećen je epskim narodnim junacima, a nezaobilazno mjesto zauzima monumentalni konjanički spomenik Mujo Hrnjica na Đogatu. U maju 1993. godine Dizdarević završava radove na ovom impresivnom djelu dimenzija 10,5 metara dužine i 8,5 metara visine, koje s pravom naziva svojim životnim djelom. Ovaj spomenik danas spada među najveće konjaničke spomenike takve vrste u Evropi.
Kao jedno od djela na koje je posebno ponosan izdvaja i saradnju s Mostarom na izradi skulpture Šantićeve Emine. Projekat je bio izuzetno zahtjevan jer nije postojao vjerodostojan prikaz fizičkog izgleda Emine, pa je umjetnički izazov bio oživjeti njen lik i prenijeti emociju koju nosi poznata pjesma Alekse Šantića. Koliko je projekat bio uspješan govori i podatak prema kojem je skulpturu Emine, kako navodi naš sagovornik, od njenog postavljanja u Mostaru 2010. godine do danas vidjelo više od 25 miliona posjetilaca.
Osim umjetničkog stvaralaštva, Dizdarević je decenijama aktivno učestvovao i u kreiranju kulturnog života Velike Kladuše kroz manifestaciju “Kladuški dani kulture”, rad JU CKO “Zuhdija Žalić” te brojne kulturne projekte koji su obilježili jedno vrijeme.
Njegov rad danas je priznat i van granica Bosne i Hercegovine, a članstvo u Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i međunarodnim umjetničkim organizacijama pri UNESCO potvrda su umjetničkog puta koji traje već punih pet decenija.
Udruženje za pomoć oboljelim od karcinoma „Sutra je novi dan“ Velika Kladuša svečano je obilježilo desetu godišnjicu rada i djelovanja. Ovom značajnom jubileju prisustvovali su brojni prijatelji Udruženja, predstavnici udruženja i organizacija s kojima njeguju dugogodišnju saradnju, kao i gosti iz društvenog i političkog života. Obilježavanje desete godišnjice bilo je prilika za osvrt na proteklu […]
U organizaciji Kulturno-umjetničkog društva „Vrnograč“ održana je manifestacija „Međunarodni susreti prijateljstva“, koja je okupila kulturno-umjetnička društva i ljubitelje folklora, tradicije i kulturne baštine. Pored domaćina, KUD-a „Vrnograč“, u programu su učestvovali KUD „Mladost“ Bosanska Otoka, KUD „Sevdah“ Bužim, Bošnjačka zajednica kulture – Gradsko društvo Bihać, HKUD „Mošćenica“ i SD „Paklenica“. Učesnici su kroz pjesmu, igru […]
Federalni i kantonalni saobraćajni inspektori pokrenut će zajedničke kontrole svih stanica za tehnički pregled vozila koje imaju odobrenje za rad u Federaciji Bosne i Hercegovine. Cilj je provjeriti poštuju li se propisi i osigurati da se tehnički pregledi obavljaju u skladu sa zakonom, saopćeno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP). Izvršeni pregledi Zajednička […]