Podaci Eurostata pokazuju da je više od petine stanovništva u Evropskoj uniji u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Kada se postoci pretvore u brojeve, to znači da u EU u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti žive čak 95,4 miliona osoba. Riječ je o pojedincima koji žive u domaćinstvima koja su suočena s najmanje jednim od tri rizika siromaštva ili isključenosti: siromaštvo u prihodima, teška materijalna i socijalna uskraćenost i/ili život u kućanstvu s vrlo niskim intenzitetom rada (gdje odrasli rade s manje od 20 posto svog potencijala tokom jedne godine).
I dok se većina njih suočava s nemogućnošću osiguravanja dovoljnog broja obroka, u istoj toj Evropskoj uniji po stanovniku se u prosjeku bace 132 kilograma hrane.
"Nove su brojke zabrinjavajuće. Gotovo polovina proizvedene hrane u Evropi završava u smeću, dok si milioni građana ne mogu priuštiti kvalitetne obroke. Posebno zabrinjava što domaćinstva snose najveću odgovornost, ali tu je kriva i cijela prehrambena industrija - od proizvodnje do distribucije", kazala je nedavno hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu Biljana Borzan te pozvala na odlučne mjere u borbi protiv bacanja hrane.
Podaci Ujedinjenih naroda o bacanju hrane pokazuju da se globalno godišnje baci čak 17 posto proizvedene hrane. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, količina hrane koja se godišnje baci po stanovniku značajno je manja u odnosu na prosjek Evropske unije, ali i dalje jako velika, posebno ako se sagleda broj onih koji u ovoj zemlji preživljavaju s tek nekoliko maraka dnevno. Prema izvještaju Ujedinjenih naroda, u Bosni i Hercegovini se godišnje bace čak 83 kilograma hrane po stanovniku, dakle 49 kilograma manje od europskog prosjeka. Uzrok bacanja hrane je raznolik i uključuje prekomjernu kupovinu, neadekvatno razumijevanje roka trajanja i odbijanje namirnica zbog njihovog izgleda. Taj problem posebno pogađa domaćinstva, ugostiteljske objekte i maloprodaju. Naročito zabrinjava činjenica da se samo u domaćinstvima godišnje baci ukupno 273.269 tona hrane.
Riječ je o hrani čija vrijednost prelazi 126,6 miliona KM. S druge strane, prema istraživanju Ujedinjenih naroda, u Bosni i Hercegovini 17 posto ljudi živi od 3 do 5 maraka dnevno, u ekstremnom siromaštvu, dok je 700.000 stanovnika na rubu siromaštva. Svaki šesti stanovnik ove države zaspi gladan, a zahvaljujući javnim kuhinjama u ovoj zemlji preživljava više od 18.000 osoba. Dodatno, mnogi primaju i dnevne obroke ili mjesečne pakete pomoći u namirnicama kako bi preživjeli, piše Večernji list BiH.
Izvor: Radio Sarajevo/Večernji list BiH

Na današnji dan, 28. augusta 1995. godine, u Sarajevu se dogodio jedan od najtežih zločina nad civilima tokom opsade grada. U ulici Mula-Mustafe Bašeskije, u neposrednoj blizini pijace Markale, od minobacačke granate ubijena su 43 građanina Sarajeva, dok su 84 osobe ranjene. Granata je ispaljena s položaja Vojske Republike Srpske iz pravca Trebevića, a među […]

Pozivaju se politički subjekti koji imaju otvoreno učešće na izborima u izbornoj jedinici Općina Velika Kladuša da najkasnije do 18.09.2026. godine dostave svoje zahtjeve za akreditovanje posmatrača za posmatranje Općih izbora 2026. godine. Više informacija u Javnom pozivu:

Općinska izborna komisija Općine Velika Kladuša obavještava građane koji su zbog starosti, bolesti ili invalidnosti vezani za svoje domove i kao takvi nisu u mogućnosti da na dan izbora 04.10.2026. godine dođu na biračko mjesto i ostvare svoje pravo da glasaju, imaju mogućnost evidentiranja kod Općinske izborne komisije i glasanje obave u svom domu, putem […]