Podaci Eurostata pokazuju da je više od petine stanovništva u Evropskoj uniji u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Kada se postoci pretvore u brojeve, to znači da u EU u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti žive čak 95,4 miliona osoba. Riječ je o pojedincima koji žive u domaćinstvima koja su suočena s najmanje jednim od tri rizika siromaštva ili isključenosti: siromaštvo u prihodima, teška materijalna i socijalna uskraćenost i/ili život u kućanstvu s vrlo niskim intenzitetom rada (gdje odrasli rade s manje od 20 posto svog potencijala tokom jedne godine).
I dok se većina njih suočava s nemogućnošću osiguravanja dovoljnog broja obroka, u istoj toj Evropskoj uniji po stanovniku se u prosjeku bace 132 kilograma hrane.
"Nove su brojke zabrinjavajuće. Gotovo polovina proizvedene hrane u Evropi završava u smeću, dok si milioni građana ne mogu priuštiti kvalitetne obroke. Posebno zabrinjava što domaćinstva snose najveću odgovornost, ali tu je kriva i cijela prehrambena industrija - od proizvodnje do distribucije", kazala je nedavno hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu Biljana Borzan te pozvala na odlučne mjere u borbi protiv bacanja hrane.
Podaci Ujedinjenih naroda o bacanju hrane pokazuju da se globalno godišnje baci čak 17 posto proizvedene hrane. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, količina hrane koja se godišnje baci po stanovniku značajno je manja u odnosu na prosjek Evropske unije, ali i dalje jako velika, posebno ako se sagleda broj onih koji u ovoj zemlji preživljavaju s tek nekoliko maraka dnevno. Prema izvještaju Ujedinjenih naroda, u Bosni i Hercegovini se godišnje bace čak 83 kilograma hrane po stanovniku, dakle 49 kilograma manje od europskog prosjeka. Uzrok bacanja hrane je raznolik i uključuje prekomjernu kupovinu, neadekvatno razumijevanje roka trajanja i odbijanje namirnica zbog njihovog izgleda. Taj problem posebno pogađa domaćinstva, ugostiteljske objekte i maloprodaju. Naročito zabrinjava činjenica da se samo u domaćinstvima godišnje baci ukupno 273.269 tona hrane.
Riječ je o hrani čija vrijednost prelazi 126,6 miliona KM. S druge strane, prema istraživanju Ujedinjenih naroda, u Bosni i Hercegovini 17 posto ljudi živi od 3 do 5 maraka dnevno, u ekstremnom siromaštvu, dok je 700.000 stanovnika na rubu siromaštva. Svaki šesti stanovnik ove države zaspi gladan, a zahvaljujući javnim kuhinjama u ovoj zemlji preživljava više od 18.000 osoba. Dodatno, mnogi primaju i dnevne obroke ili mjesečne pakete pomoći u namirnicama kako bi preživjeli, piše Večernji list BiH.
Izvor: Radio Sarajevo/Večernji list BiH
Povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici danas je u Velikoj Kladuši organizirana mirna šetnja od kladuške naušnice do Gradskog parka. Šetnja je održana u organizaciji Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ Velika Kladuša, a prisutnima su se obratili Mirza Ćatić, u ime organizatora, te Ismet ef. Mustedanagić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Velika Kladuša. U obraćanjima su, […]
– U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari obilježava se 31. godišnjica genocida u Srebrenici, jednog od najmračnijih događaja u novijoj historiji. Danas će na kolektivnoj dženazi u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari biti ukopani posmrtni ostaci deset žrtava genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone UN-a”, počinjenog u julu 1995. godine. U Federaciji BiH danas je Dan […]
Danas se obilježava 31. godišnjica genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone UN-a” Srebrenica, koji su počinile srpske snage u julu 1995. godine. U Memorijalnom centru Potočari će biti klanjana kolektivna dženaza za deset identificiranih žrtava genocida, koje će nakon više od tri decenije pronaći konačni smiraj. Na kolektivnoj dženazi u Memorijalnom centru Potočari bit će ukopani […]