Dr. Mediha Hasić u povodu Svjetskog dana zdravlja: Moderno vrijeme nosi izazove s kojima se ne znamo nositi

„Zajedno za zdravlje – Stanimo uz nauku“ tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja, koji se obilježava 7. aprila. „Zahvaljujući nauci iskorijenili smo određene bolesti i to su benefiti savremenog života, a da bismo mi uživali te benefite neko je morao raditi i istraživati jako puno i to su direktne koristi nauke“, naglasila je dr. Mediha Hasić, direktorica Doma zdravlja Velika Kladuša.

Govoreći o općoj zdravstvenoj slici građana Velike Kladuše u razgovoru za Radio Velika Kladuša, dr. Hasić je naglasila da se ono može posmatrati dvojako. Ako ga upoređujemo sa visokorazvijenim zemljama, onda smo u zaostatku, a ako se upoređujemo sa ostatkom svijeta, onda uživamo veliki zdravstveni benefit. S obzirom na geografsku blizinu sa zemljama Evropske unije, mi ipak pratimo njihove trendove u promociji zdravlja.

Prema pokazateljima, među vodećim oboljenjima građana Velike Kladuše na prvo mjesto se svrstavaju kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, hipertenzija, uznapredovali procesi ateroskleroze kao posljedica nezdravih životnih stilova, naglašava dr. Hasić i posebno ističe da je prisutan trend u porastu broja oboljelih od malignih bolesti. „Svakodnevno smo svjedoci situacija u kojima se pacijentima tek u nekim terminalnim fazama otkrije maligno oboljenje, što nas posebno pogodi“.

Nikako ne treba zanemariti ni sveopću kriza mentalnog zdravlja stanovništva. „Moderno vrijeme u kojem živimo nosi posebne izazove sa kojima se ne znamo u potpunosti nositi“, ističe dr. Hasić.

Kao ustanova za pružanje primarne zdravstvene zaštite, pojedine njene službe su ključne u radu s pacijentima, poput Službe opće i porodične medicine, Službe za hitnu medicinsku pomoć i Službe za zdravstvenu zaštitu predškolske i školske djece, a pacijentima se pružaju i određene usluge iz specijalističko-konsultativne zaštite, uz puno uvažavanje značaja postojanja i kvalitetnog rada ostalih službi.

Međutim, kao i većina zdravstvenih ustanova i Dom zdravlja Velika Kladuša je suočen s problemom nedostatka ljekara. „Materijalno-tehnička opremljenost je dobra, ali problem je kadar. Kompletna naša država je u deficitu sa ljekarima i mi tu ništa ne zaostajemo. Štaviše, mi ovdje na repu možda imamo i veći problem da obezbijedimo taj profil zdravstvenih radnika. Nama hronično nedostaju ljekari i pokrivamo se s onim što imamo. Angažujemo ljekare koji su otišli u penziju. Naprosto je trend takav i bez obzira što mi na našim univerzitetima proizvodimo nove generacije mladih ljekara, oni svoje zaposlenje traže u drugim državama“, ističe dr. Hasić koja smatra da se za rješenje tog problema moraju pobrinuti oni koji imaju mehanizme u svojim rukama.

Dr. Hasić dala je pojašnjenje i na pitanje koje često građani Velike Kladuše postavljaju, a to je zašto je zatvoreno Porodilište Doma zdravlja. „Velika Kladuša nije usamljen slučaj. I drugi domovi zdravlja su zatvorili porodilišta. Da bi nešto funkcionisalo moraju postojati minimalni uslovi. Za rad porodilišta mora biti obezbijeđen kadar u smislu četverobrigadnog sistema, mora biti stalno prisutan ginekolog 24 sata u toku dana, sedam dana u sedmici, kao i specijalista anesteziolog, za sve situacije kada nešto pođe po zlu, a da bi se to moglo popraviti. Mi za to nemamo uslove, kao ni drugi domovi zdravlja, što ne znači da naša Služba za zaštitu zdravlja žena ne radi svoj posao. Naprotiv, tu se trudnice planski pripremaju za porod i na vrijeme se adresiraju na mjesto gdje će im sve prethodno praktično biti obezbijeđeno“, pojašnjava dr. Hasić uvažavajući emotivnu vezanost građana za to pitanje.

Ljekari porodične medicine imaju više registriranih pacijenata od broja predviđenog važećim normativima, ali je važno da svo zdravstveno osigurano stanovništvo bude i registrovano, jer se tako prevashodno ima uvid u zdravstveno stanje pacijenata. Da bi se problem pretjerane opterećenosti ljekara porodične medicine ublažio i iskoristio resurs drugog uposlenog zdravstvenog kadra, odnosno diplomiranih medicinskih sestara, poduzete su određene akcije. „Taj profil zdravstvenih radnika smo rasporedili na terenu u područnim ambulantama, jer nemamo priliku da svaki dan u svaku terensku ambulantu šaljemo ljekara, ali smo im obezbijedili kvalitetan zdravstveni kadar koji im može dati savjet više, može bolje iskomunicirati sa doktorima koji se nalaze u centralnom objektu u slučaju nekog akutnog stanja na terenu i u konačnici stvorili smo uslove za uspostavu patronažne zdravstvene njege i kućnog liječenja“, ističe dr. Hasić.

„Zahtjevi pacijenata za zdravstvenim uslugama iz godine u godinu sve su veći, a rezultat je to sve veće educiranosti stanovništva, koje potražuje sve kompleksnije usluge koje se ranije nisu ni pružale“, zaključuje dr. Hasić.