Između klupa i izazova: Svakodnevica učenika i učitelja u kombinovanom odjeljenju


Iz godine u godinu sve je manji broj djece u školskim klupama. Taj problem sa sobom povlači činjenicu kako sve veći broj djece svoje osnovno obrazovanje započinje u kombinovanim razrednim odjeljenjima koja su zastupljena u područnim školama koje se nalaze u manjim seoskim sredinama. Provođenje odgojno-obrazovnog procesa u kombiniranom razrednom odjeljenju puno je složenije i zahtjevnije u odnosu na provođenje istog u redovnim razrednim odjeljenjima u matičnim školama. Svako od njih ima svoje prednosti i nedostatke.
Fadila Duranović, učiteljica u OŠ Todorovska Čelinja, već 30 godina radi u prosvjeti, od čega 25 godina vodi kombinovana odjeljenja, a trenutno podučava učenike prvog i trećeg razreda. Nastavni dan u kombinovanom odjeljenju je, kaže, vrlo organizovan, ali i dinamičan jer se stalno izmjenjuje direktan i induvidualan rad s učenicima. U toku jednog nastavnog časa obrađuju se paralelno dvije nastavne jedinke i to je najveći izazov. 
Kako i sama učiteljica Fadila naglašava u razgovoru za Radio Velika Kladuša, ovakav način rada je prepun izazova, a jedan od osnovnih je vrijeme, zatim planiranje nastavnog procesa za oba razreda, konstanto iznalaženje zadataka za induvidulani rad da bi se održala pažnja učenicima, te se na taj način stvorila navika za samostalnim radom. Upravo na taj način olakšava se rad u kombinovanom odjeljenju, kako učenicima tako i učiteljima.
Nastava u kombinovanom odjeljenju se organizira i provodi fleksibilno, kako bi svaki učenik radio prema svojim mogućnostima, ali se usklađuju teme odnosno traže se slične nastavne jedinke da bi se mogle obavljati zajedničke aktivnosti.
Nedostataka u kombinovanoj nastavi je mnogo, ali najveći je vrijeme, zatim podjela pažnje učitelja na oba odjeljenja, te priprema duplih materijala za rad. Ono što učiteljica Fadila ističe kao jedan od najvećih minusa, kada je u pitanju ovakav model nastave, jesu administrativni poslovi, jer osim postojanja dva dnevnika, duplih priprema, također postoje isti podaci koji se upisuju na više različitih mjesta i to oduzima mnogo vremena učiteljima. Duranović smatra da je to nešto što bi se moglo izbjeći, a vrijeme koje se koristi na taj dio posla moglo bi se iskoristiti u radu s učenicima, što bi bilo mnogo produktivnije.

Međutim, postoje i pozitivne strane, a jedna od njih je to što se učenici vrlo rano osamostaljuju, uče se individualnom radu, razvijaju empatiju, pomažu jedni drugima i samim tim olakšavaju cijeli proces, kako sebi tako i učitelju.
Po mišljenu učiteljice Duranović, ovaj vid nastave ne može mnogo uticati na nivo znanja jer kvalitet nastave zavisi najviše od organizacije i rada, a ne od oblika nastave. Praksa je pokazala da postoji dosta uspješnih učenika koji su svoje osnovno obrazovanje stekli upravo u kombinovanom odjeljenju, ali ih to nije spriječilo da postanu nosioci školskih, općinskih, pa i kantonalnih takmičenja, a mnogi od njih su i dobitnici titule učenika generacije.
Poruka učiteljima koji se prvi put susreću s ovim modelom nastave je jasna, dobro planirana priprema, jasno uspostavljena pravila i pripremanje učenika na samostalan rad, dok se od njih očekuje fleksibilnost u radu i što je najvažnije, da vole posao koji obavljaju.

Bosanskohercegovački auto-moto klub, u skladu sa Ugovorom sa JP Ceste Federacije Bosne i Hercegovine, obavezan je svim motorizovanim građanima koji posjeduju vozilo registrovano u Federaciji Bosne i Hercegovine pružiti maksimalno tri usluge pomoći na javnim cestama u toku godine. Besplatne usluge pomoći na cesti mogu se dobiti pozivom na broj 1282 ili (033) 282-100, i podrazumijevaju: 1. […]

Juli se nastavlja s prekomjernom vrućinom, koja je već raširena po jugozapadnoj Evropi, a postepeno se širi prema sjeveru i istoku ove sedmice. Masivni gornji greben se učvrstio iznad zapadne i jugozapadne Evrope, što je rezultiralo vrlo stabilnom atmosferskom Toplinskom Kupolom. Ona efektivno blokira ulaz hladnijeg morskog zraka s Atlantika; Pirinejsko poluostrvo i Francuska već se peku […]

Danas, sedmog jula obilježava se Svjetski dan čokolade. Prema nekim navodima, na ovaj dan je čokolada stigla u Evropu davne 1550. godine. Godina ima 365 dana, ali samo jedan dan je dan čokolade i taj najdraži dan svih čokoholičara svake se godine obilježava 7. jula. Tada možemo slobodno i bez grižnje savjesti pojesti i pokoji […]