Ministar Almir Imširović o aktuelnim Javnim pozivima i projektima

U studiju RVK ugostili smo Almira Imširovića, ministra građenja, prostornog uređenjea i zaštite okoliša Unsko-sanskog kantona. Sa ministrom Imširovićem razgovarali smo o nekoliko značajnih tema kako za cijeli USK, tako i za našu lokalnu zajednicu. Fokus razgovora bili su Javni pozivi koji su u toku, a tiču se stambenog zbrinjavanja mladih, kao i projekat brze ceste (Bihać-Cazin-Velika Kladuša), saradnja sa Regionalnim cestama, gdje je istaknut današnji početak radova na dionici Barake - Donja Vidovska, solarni paneli, kao i akcija "Let's do it" i druge teme od značaja... Video pogledajte OVDJE

Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK u proteklom periodu raspisalo je nekoliko značajnih javnih poziva koji su ponajviše fokusirani na mlade i subvencije kada su u pitanju višečlane porodice, rješavanje stambenog pitanja i subvencioniranje dijela zakupine stana ili kuće. Javni poziv za subvencioniranje stambenog zbrinjavanja za višečlane porodice, objavljen krajem augusta, prvi put  je raspisan na području Kantona i subvencija će iznositi 8.000KM po aplikantu. Inicijator ovog Javnog poziva, upravo je ministar Imširović, a njegov značaj krije se u pomoći porodicama sa troje ili više djece, i iako priznaje ovo za početak nije velika suma, ali je to projekat koji tek treba da zaživi i očekuje da će unijeti neke značajne promjene u život višečlanih porodica.  Drugi javni poziv koji se također tiče mladih je subvencioniranje stambenog pitanja mladih za 2025. godinu, čiji grant iznosi 300.000KM, a svi koji prođu proceduru mogli bi da dobiju 8.000KM. Ovim pozivom i projektom pokušava se pomoći mladim ljudima koji žele ostati ovdje u BiH, a u konačnici bi to trebalo značiti manje iseljenja zahvaljujući riješenom stambenom pitanju.

Tema koja je  posebno aktuelna na području USK, pa tako i same Velike Kladuše je brza cesta Bihać-Cazin-Velika Kladuša. Ministar Imširović ističe da je projekat  podijeljen u dvije faze; prva faza Kamenica-Rajak i druga faza Rajak-Granični prijelaz Maljevac. Kada je u pitanju prva faza od Bihaća do Cazina, idejni projekat je završen, u katastru grada Bihaća vrši se cijepanje parcela prema idejnom rješenju, obezbjeđeno je 20 miliona KM za eksproprijaciju i ti procesi su u toku,dok je kod druge faze od Cazina do Velike Kladuše u toku izrada idejnog rješenja i prema zadnjim informacijama, do kraja septembra bi i taj dio trebao biti završen. Kada je u pitanju trasa kojom će brza cesta prolaziti kroz Veliku Kladušu ona, kako kaže ministar Imširović, počinje na granici sa Cazinom u dijelu Šabića, odnosno Rošića, spušta se ispod škole u Šumatcu, prolazi kroz Malu Kladušu pored BP ''Sestre'', do Baraka-Grahovo, ide u Zagrad, prelazi preko Dubrava i spušta se pored Potoka ka GP Maljevac. Radovi zavise od projektne dokumentacije i brzine rješavanja iste. Obzirom na skoro završavanje idejnog  rješenja, Autoceste Federacije BiH, uskoro će raspisati i tender za iduće faze radova, pa bi tako 2026. godina mogla biti godina konkretnih radova na brzoj cesti Bihać-Cazin-Velika Kladuša. Prema riječima ministra Imširovića, načelnik Boris Horvat također se stavio na raspolaganje za sve moguće planirane aktivnosti.

Kako ističe ministar Imširović, odličnu saradnju Ministarstvo za građenje ima i sa Regionalnim cestama, gdje je već završeno nekoliko značajnih projekata za Veliku Kladušu kao što je rekonstrukcija ceste prema Zagradu, kao i prema Bosanskoj Bojnoj, a tu su trenutno i započeti radovi na potezu Barake-Donja Vidovska gdje će se od naredne sedmice započeti radovi na izgradnji trotorara u dužini jednog kilometra i novog asfalta na dužini dionice od dva kilometra. Pripreme za ove radove su u toku, a vrijednost ovog projekta iznosi 643.500KM.

Solarni paneli su također tema o kojoj se u zadnjih nekoliko godina mnogo raspravlja, a u proteklih nekoliko mjeseci krenulo se i u postavljanje nekoliko solarnih panela na području Velike Kladuše, ono što je ovdje značajno naglasiti jeste da je sada za postavljanje solarnih panela potreban samo jedan papir, nakon silne procedure koja je bila zastupljena prije. Ovakva promjena u Zakonu nastala je krajem prošle godine i zapravo veoma olakšalo proces postavljanja panela. Sve što je investitorima potrebno je glavni projekat solarne elektrane i izmjena postojeće elektroenergetske saglasnosti. Osim privrednika, benefite ovih izmjena osjetit će i javne ustanove, kao što su škole, bolnice, domovi zdravlja, vrtići. Projekti postavljanja solarnih panela, ističe ministar, aktivni su na području cijelog USK. Kada je u pitanju Velika Kladuša solarni paneli uskoro će se naći na Prvoj osnovnoj školi, kao i na zgradi srednjoškolskog centra, u planu su još neke zgrade za ugradnju istih. U končanici to znači uštedu i manje cifre na računima za električnu energiju.

Teme vodovodnih sistema, tačnije zamjena gasnog hlora sistemom tableta natrijumhipohlorita, gdje se daljinskim sistemom potom upravlja sa nivoom hlorisanja vode, jedna je od značajnih tački na kojima se radilo i radi u proteklom periodu, a sve u cilju što kvalitetnije isporuke pitke vode stanovništvu Velike Kladuše. Vodovodni sistemi koji su riješeni na ovaj način su onaj u Šumatcu i Slapnici, a u toku su radovi na sistemu Kvrkulja.

Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša svake godine sudjeluje i u akciji ''Let's do it'', koja podrazumjeva čišćenje određenih lokacija,a fokus je na učenicima koji jedan dan izdvoje i posvete očuvanju i čišćenju prirode. Ministarstvo sudjeluje sa po 1.500KM koje se podijele po lokalnim zajednicama, a potom se ditribuiraju školama, za opremu, kao i hranu i piće za učesnike ove akcije.

Kada su u pitanju trenutno aktuelni Javni pozivi, ministar Imširović ističe da su tu kapitalni grantovi nižim nivoima vlasti kojima se finansira putna i komunalna infrastruktura, a svaka općina bi trebala dobiti grant u iznosu od  115.000KM, na koji će aplicirati bitnim kapitalnim projektima. Dio projekata je i ulaganje u prostorno-plansku dokumentaciju gdje će svaka općina na raspolaganju imati  10.000KM. Aktivan je i Javni poziv za uređenje i sanaciju gradskih i općinskih deponija, čiji budžet iznosi milion KM, a namjenjen je za pomoć komunalnim preduzećima. Kada je u pitanju Velika Kladuša, određena sredstva iz ovog budžeta mogla bi pomoći u rješavanju probelma sa deponijom Radića most, koja već godinama predstavlja veliki problem ove lokalne zajednice.

Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, nastavit će i u budućem periodu sa podrškom projektima od znajčaja za USK kao i lokalne zajednice, što će svakako doprinjeti boljem i kvalitetnijem životu svih građana.