Posljednje upozorenje: BiH rizikuje da izgubi 373,9 miliona eura iz Plana rasta


Nakon Općih izbora održanih 4. oktobra, Evropska unija očekuje od Bosne i Hercegovine da obnovi reformski zamah i ispuni očekivanja građana kada je riječ o evropskim integracijama, poručili su iz Evropske komisije za portal Fena EU, upozoravajući da bi se zemlja, osim zastoja na putu ka otvaranju pristupnih pregovora, uskoro mogla suočiti s rizikom da izgubi 373,9 miliona eura iz Plana rasta za zapadni Balkan.
Govoreći o tome šta bi nakon izbora trebali biti prvi potezi novih vlasti kako bi BiH ostvarila mjerljiv napredak prema EU, iz Komisije podsjećaju da je Evropsko vijeće još u martu 2024. donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora.
"Odluka Evropskog vijeća iz marta 2024. da otvori pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom poslala je važnu poruku građanima Bosne i Hercegovine, potvrđujući evropsku perspektivu njihove zemlje", naveli su iz Evropske komisije.
Međutim, više od dvije godine nakon te odluke još nije održana prva međuvladina konferencija, koja bi označila formalni početak pregovaračkog procesa.
Iz Komisije EU navode da BiH treba intenzivirati napore na provođenju reformi i preduzeti sve relevantne korake utvrđene preporukom Evropske komisije iz oktobra 2022. godine kako bi Vijeće EU moglo usvojiti pregovarački okvir i omogućiti održavanje, kako su je nazvali, dugo očekivane prve međuvladine konferencije.
Među reformama koje još nisu provedene posebno izdvajaju usvajanje Zakona o sudovima BiH i Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH.
"Njihovo usvajanje u skladu s evropskim standardima od suštinskog je značaja za jačanje nezavisnosti, integriteta, odgovornosti i efikasnosti pravosuđa, kao i povjerenja građana u pravosudni sistem", istakli su.
Komisija, međutim, precizirala koja konkretna sporna pitanja u tekstovima dva zakona još moraju biti riješena, niti je navela da li smatra realnim održavanje prve međuvladine konferencije do kraja 2026. godine.
Još jedan korak koji Brisel očekuje jeste imenovanje glavnog pregovarača BiH.
Iz Komisije naglašavaju da je odluka o njegovom imenovanju u nadležnosti Bosne i Hercegovine i da treba biti donesena u skladu s domaćim zakonodavstvom i procedurama, ali istovremeno jasno navode kakvu funkciju očekuju.
"Očekujemo da glavni pregovarač bude operativan, s punim mandatom da predstavlja zemlju u cjelini", poručili su iz Evropske komisije.
Komisija prati napredak BiH u svim ključnim prioritetima, a ocjenu relevantnih pomaka predstavit će u predstojećem Paketu proširenja i izvještaju o Bosni i Hercegovini. Navode i da ostaju spremni pružiti snažnu političku, tehničku i finansijsku podršku zemlji u provođenju političkih, institucionalnih, socijalnih i ekonomskih reformi potrebnih za napredovanje prema članstvu.
Posebno značajan dio odgovora Evropske komisije odnosi se na Plan rasta za zapadni Balkan i novac koji je na raspolaganju Bosni i Hercegovini.
BiH i dalje može dobiti do 976,6 miliona eura iz Instrumenta za reforme i rast za zapadni Balkan, pod uvjetom uspješnog provođenja dogovorenih reformi. Taj iznos već odražava smanjenje indikativne alokacije BiH za deset posto koje je primijenjeno 2025. godine zbog kašnjenja.
Nakon što je Reformska agenda BiH odobrena u novembru 2025. godine, isplata sredstava, uključujući pretfinansiranje, moguća je tek nakon stupanja na snagu sporazuma o zajmu i Instrumentu te zadovoljavajućeg ispunjavanja primjenjivih uslova.
Tek nakon ispunjavanja tih koraka, pojašnjavaju iz Komisije, BiH će moći pristupiti sredstvima koja su joj dodijeljena u okviru Plana rasta.
Istovremeno ističu rok koji postaje posebno važan za vlasti u BiH.
"Period odgode za prvih 50 reformskih koraka, čiji je rok bio decembar 2025. godine, traje 12 mjeseci i ističe 31. decembra 2026. godine. Time se Bosna i Hercegovina uskoro izlaže riziku gubitka 373,9 miliona eura ukoliko uvjeti ne budu ispunjeni i reforme provedene", upozorili su iz Evropske komisije.
(Izvor: Radio Sarajevo)

Francuski premijer Sebastijen Lekorni potvrdio je da je u nemirima širom Francuske uhapšeno 1.200 demonstranata i ocijenio da se tokom protesta dogodio neprihvatljiv nivo nasilja. Tokom obilaska ulica Pariza u pratnji jakih policijskih snaga Lekorni je poručio da će “pravda biti zadovoljena”, prenosi portal BFMTV. Lekorni je takođe saopštio da je u nemirima širom zemlje […]

Jedanaesta po redu „Živa biblioteka“, u kojoj su knjige ljudi sa svojim životnim pričama i iskustvima, održana je u subotu, 17. oktobra, u Velikoj Kladuši. Ovogodišnje izdanje okupilo je aktiviste i predstavnike nevladinih udruženja iz Sarajeva, Tešnja, Prnjavora, Dervente, Zagreba, Osijeka, Bihaća i Velike Kladuše, koji se zalažu za prava marginaliziranih grupa i obespravljenih građana. […]

Siromaštvo u Bosni i Hercegovini sve je izraženije, a sve veći broj građana suočava se s teškoćama u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba, zbog čega raste i potreba za humanitarnom pomoći, upozoravaju iz Crvenog križa u povodu Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, koji se širom svijeta obilježava na današnji dan. Iz Crvenog križa […]