Proljetna sjetva u BiH počinje uskoro: Sadni materijal uglavnom dostupan, izazov klimatske promjene


Proljetna sjetva u Bosni i Hercegovini trebala bi početi u optimalnim agrotehničkim rokovima, a prema procjenama nadležnih institucija i stručnjaka, na tržištu je uglavnom osiguran sadni i sjemenski materijal za ovu sezonu. Ipak, poljoprivrednici se i ove godine suočavaju s nizom izazova, među kojima su klimatske promjene, ovisnost o uvozu sjemena, neregistrirana proizvodnja sadnica te potreba za snažnijom stručnom i institucionalnom podrškom proizvođačima.
Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva za Fenu navode da se ove godine očekuje sjetva kukuruza za zrno, silažnog kukuruza, soje i povrtnih kultura na površinama približno istim kao i prethodnih godina, dok proizvođači trenutno obavljaju pripreme i čekaju optimalne vremenske uvjete i stanje zemljišta.
Prema podacima ministarstva, nema značajnijih poteškoća u nabavci repromaterijala.
- Prema našim saznanjima nema poteškoća pri uvozu i dostupnosti sjemena i sadnog materijala na lokalnom tržištu, jer su dobavljači izvršili nabavku repromaterijala za sjetvu - navode iz ministarstva.
Dodaju da kontrolu kvaliteta sadnog materijala provode Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo i Federalni agromediteranski zavod Mostar, dok fitosanitarne inspekcije na graničnim prijelazima vrše kontrolu pošiljki prilikom uvoza.
Rukovodilac Odjeljenja za sjemenarstvo, rasadničarstvo i zaštitu zdravlja bilja u Federalnom zavodu za poljoprivredu Berina Bašić ističe da je upotreba certificiranog sjemena ključna za stabilnu i sigurnu proizvodnju.
- Upotreba certificiranog sjemena i sadnog materijala veoma je važna jer garantira sigurnost same proizvodnje, osigurava veću produktivnost, čistoću sorti i otpornost na bolesti, što rezultira sigurnijim i većim prinosima - kazala je Bašić.
Istovremeno upozorava na dugogodišnji problem neregistrirane proizvodnje voćnih sadnica.
- Takva proizvodnja predstavlja nelojalnu konkurenciju registriranim proizvođačima, a kvalitet sadnog materijala je upitan jer nema službenog nadzora. To može dovesti i do pojave i širenja karantinskih štetnih organizama - navela je Bašić, dodajući da sve veći broj proizvođača zbog toga odustaje od proizvodnje, dok je za 2026. godinu najavljeno i zatvaranje voćnog rasadnika Srebrenik, važnog za proizvodnju autohtonih sorti voća u BiH.
Iz Uprave Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja podsjećaju da se reprodukcioni materijal poljoprivrednih biljaka može uvoziti isključivo preko graničnih prijelaza na kojima je organizirana fitosanitarna inspekcija. Uvoznik mora biti upisan u registar dobavljača i imati saglasnost nadležnog entitetskog ministarstva poljoprivrede, dok fitosanitarni inspektori na granici provjeravaju dokumentaciju, zdravstveno stanje i porijeklo sadnog materijala. Cilj takvog sistema kontrole je sprečavanje unošenja i širenja karantinskih štetnih organizama koji mogu prouzrokovati velike ekonomske štete u poljoprivrednoj proizvodnji. Stručnjaci ocjenjuju da će uspješnost ovogodišnje proljetne sjetve u Bosni i Hercegovini u velikoj mjeri zavisiti od vremenskih prilika, dostupnosti kvalitetnog sadnog materijala i efikasne podrške poljoprivrednim proizvođačima u uvjetima sve izraženijih klimatskih promjena.Izvor: BHRT

Na području Mjesne zajednice Glinica danas se privode kraju radovi na putnom pravcu Glinica – Šabića Brdo. Vrijednost ugovorenih radova iznosi 95.530,50 KM, a izvođač je firma BK Kendić gradnja d.o.o. Završetkom radova bit će poboljšani uslovi za odvijanje saobraćaja i svakodnevno korištenje ove putne komunikacije.

Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Muamer Džananović uputio je u Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove zahtjev za hitno razmatranje zbog sahrane ratnog zločinca Ratka Mladića u Srbiji. Zahtjev za hitno razmatranje svih raspoloživih mogućnosti u vezi s transferom posmrtnih ostataka Ratka Mladića i najavljenom sahranom uz […]

Povelja bosanskog bana Kulina je napisana na današnji dan prije tačno 837 godina, 29. augusta 1189. godine, na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančicom. Povelja pokazuje da je Bosna već u 12. stoljeću imala uređenu državu i instituciju suverenog vladara. To je najstariji državni dokument kod svih južnoslavenskih naroda i država i i jedan od […]