Svjetski je dan srca – “Upoznaj srce, koristi srce”

Svjetski dana srca, 29. septembar obilježava se svake godine sa ciljem podizanja svjesnosti ljudi širom svijeta o kardiovaskularnim bolestima (među kojima su i moždani i srčani udar) koje su vodeći uzroci smrti i invaliditeta u svijetu.

Ove godine Svjetski dan srca obilježava se sa sloganom KORISTI❤UPOZNAJ❤. Svjetska kardiološka federacija putem ovog slogana šalje poruku da je potrebno da koristimo srce i upoznamo srce odnosno da povećamo znanje o zdravlju srca, upoznamo faktore rizika vezane za zdravlje srca, da ih preveniramo i držimo pod kontrolom.

Kardiovaskularne bolesti (KVB) su grupa oboljenja koja zahvaćaju srce ili krvne sudove (vene i arterije). Rizik obolijevanja od KVB vezan je za kombinaciju socio-ekonomskih, bihevioralnih i okolišnih faktora rizika, uključujući visok krvni pritisak, nezdravu ishranu, visok holesterol, dijabetes, zagađenje zraka, gojaznost, upotrebu duhana, bolesti bubrega, fizičku neaktivnost, štetnu upotrebu alkohola i stres. Pozitivna anamneza na kardiovaskularne bolesti u porodici, etničko porijeklo, spol i godine također mogu uticati na rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Kardiovaskularne bolesti (KVB) uzrokuju više od 20,5 miliona smrtnih slučajeva svake godine u svijetu. Procjenjuje se da je 80% kardiovaskularnih bolesti, uključujući bolesti srca i moždani udar, moguće spriječiti.

Glavni elementi prevencije KVB-a su zdrava ishrana, fizička aktivnost, izbjegavanje duhana i alkohola, te „poznavanje svojih brojeva“ odnosno svog zdravstvenog stanja kroz redovitu kontrolu.

Mnogo je faktora rizika povezanih sa srčanim oboljenjima i moždanim udarom. Neki faktori rizika, poput porodične anamneze, ne mogu se modifikovati, dok se drugi, poput visokog krvnog pritiska, mogu modifikovati kroz intervencije vezane za način života i liječenje. Milioni ljudi širom svijeta bore se da kontrolišu faktore rizika koji dovode do kardiovaskularnih bolesti, a istovremeno milioni ljudi u svijetu nisu svjesni svojih rizika. Mnogi ljudi u svijetu ali i našoj zemlji ne znaju da imaju visok nivo šećera u krvi, visok krvni pritisak, visok nivo holesterola u krvi, niti su svjesni da su pod visokim rizikom za obolijevanje od KVB.

Usvajanje zdravih životnih stilova (zdrava i uravnotežena ishrana, redovna fizička aktivnost nepušenje, izbjegavanje alkohola, održavanje zdrave tjelesne težine) ima pozitivan utjecaj na smanjenje faktora rizika za nastanak i razvoj kardiovaskularnih bolesti, kao što su povišen krvni pritisak, masnoće u krvi i dijabetes.

Zdrava i uravnotežena ishrana

Zdrava, uravnotežena ishrana je ključna za održavanje zdravog srca i vaskularnog sistema. Zdrava ishrana treba da uključuje širok izbor neprerađenih i svježih namirnica, uključujući dosta voća i povrća (najmanje pet porcija svaki dan), integralne žitarice, orašaste plodove i hranu sa niskim sadržajem zasićenih masti, šećera i soli. Posebno je važno izbjegavati prerađenu hranu, koja često sadrži visok nivo soli, te unositi dovoljne količine vode.

Redovna fizička aktivnost

Za poboljšanje i održavanje zdravlja potrebno je samo 30 minuta fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta, pet dana u sedmici.

Pokušajte da vježbanje postane redovni dio vašeg života. Biti aktivan je i odličan način da se oslobodite stresa i kontrolišete svoju težinu, što su i faktori rizika za kardiovaskularne bolesti.

IZBJEGAVAJTE UPOTREBU DUHANA

Ako prestanete pušiti, rizik od koronarne bolesti srca će se prepoloviti u roku od godinu dana i vremenom će se vratiti na normalan nivo. Izbjegavajte okruženja puna dima: izlaganje pasivnom dimu značajno povećava rizik od srčanog udara. Svi oblici duhana su štetni i ne postoji siguran nivo izloženosti duhanu.

IZBJEGAVAJTE ALKOHOL

Kao i kod duhana, ne postoji sigurna količina za pijenje alkohola, a štetni efekti alkohola daleko nadmašuju sve potencijalne zaštitne koristi. Čak i oni koji umjereno piju primjećuju zdravstvene prednosti kada prestanu piti alkohol.

ODRŽAVANJE ZDRAVE TJELESNE TEŽINE

Smanjenje rizika od prekomjerne težine i gojaznosti obično uključuje smanjenje kalorija koje se unose iz masti i šećera, povećanje udjela dnevnog unosa voća, povrća, cjelovitih žitarica i orašastih plodova i redovno vježbanje.

REDOVNE KONTROLE

Redovna provjera krvnog pritiska, nivoa holesterola i šećera u krvi važna je za utvrđivanje i kontrolu rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti.

zzjzks.ba