Večeras se obilježava Lejletul-kadr: Centralna svečanost u Velikoj Kladuši u džematu Drmaljevo


Večeras s akšam-namazom nastupa mubarek noć Lejletul-kadr, noć početka objave Kur'ana i posebne Božije blizine. Njena vrijednost izražena je u suri El-Kadr, gdje se kaže da je ona "bolja od hiljadu mjeseci".
U predajama koje se prenose od poslanika Muhammeda, a. s., navodi se da je treba tražiti u neparnim noćima posljednje trećine mjeseca ramazana. Ulema je stava da je to najvjerovatnije 27. noć, navodi MINA.
Profesor emeritus Enes Karić ukazuje da se motiv noći u Kur’anu javlja na više razina značenja, od najdoslovnijeg do simboličkog.
"Motiv noći, ne samo jedne noći, nego inače mnogih noći, u Kur’anu se često spominje. Ponekad je motiv noći kontrapozicioniran s motivom dana. Lejl – nehar, noć – dan. I prema komentarima Kur’ana, na toj prvoj ljestvici razumijevanja treba shvatiti motiv noći i motiv dana kao jedno meteorološko vrijeme", ističe Karić.
Prema njegovom tumačenju, na tom prvom nivou razumijevanja riječ je o iskustvu koje dijele sva živa bića.
"I to su dvije kazaljke, praktički: noć je jedna kazaljka, dan druga, na jednom nebeskom satu", pojasnio je profesor Karić.
U kur’anskoj simbolici, međutim, noć ne označava samo meteorološko vrijeme. U mnogim značenjima ona se pojavljuje kao metafora duhovne tame ili zablude.
Profesor Karić podsjeća da su i Kur’an i Biblija pisani u slikama razumljivim najširem krugu ljudi.
"Noć se često u Kur’anu prispodobljuje s nečim što je zabluda, tmina, nevjerstvo, stanje u kojem čovječanstvo nije znalo za Boga", pojasnio je.
Ipak, upravo u tom simboličkom prostoru tame Kur’an izdvaja jednu noć koja dobija sasvim drugačije značenje. To je noć u kojoj se objavljuje svjetlost Božije riječi.
"Na dva mjesta karakteristično se izdvaja zapravo opet noć kao ono prostranstvo vremena u kome silazi svjetlo Objave, i to je zapravo Lejletul-kadr", navodi profesor Karić.
U drugom kur’anskom mjestu ova noć nazvana je "mubarek", odnosno blagoslovljenom noći, dok se u suri El-Kadr opisuje kao noć izuzetne duhovne snage.
"Noć koja je bolja od hiljadu mjeseci", podsjeća Karić, naglašavajući da se time ukazuje na jedinstveni značaj objave Kur’ana.
Prema njegovom tumačenju, vrijednost ove noći proizlazi upravo iz tog događaja Objave.
Kur’anska poruka, kako dodaje, pritom naglašava da su Božije knjige, uključujući Kur’an, opisane kao svjetlost koja rasvjetljava ljudski put.
"Zbog toga se u islamskoj tradiciji Lejletul-kadr dočekuje učenjem Kur’ana, namazom i dovom. Vrlo je važno ovu noć provesti upravo u učenju Kur’ana", poručio je Karić, podsjećajući da vjernici mogu učiti originalni arapski tekst, ali i čitati prijevode i razmišljati o njegovim značenjima.
Jer, Lejletul-kadr je noć u kojoj, prema kur’anskom opisu, meleki silaze na Zemlju, a vrijeme do zore ispunjeno je mirom i Božijom milošću, navodi MINA.
Centralna svečanost na području Medžlisa islamske zajednice Velika Kladuša biće održana večeras u džematu Drmaljevo. Prigodan program izvest će polaznici mektebske nastave, a gost predavač bit će hfz. prof. dr. Rifet Šahinović, koji će govoriti o značaju i vrijednostima ove mubarek noći.
Na centralnoj svečanosti prisustvovat će i glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Velika Kladuša, mr. Ismet ef. Mustedanagić. Na kraju programa klanjat će se noćni namaz, koji će predvoditi hafiz iz Turske, Muhamed Topču. Pozvane su džematlije, kao i vjernici iz drugih džemata, da dođu i svojim prisustvom dodatno uveličaju ovu svečanost.

Na području Mjesne zajednice Glinica danas se privode kraju radovi na putnom pravcu Glinica – Šabića Brdo. Vrijednost ugovorenih radova iznosi 95.530,50 KM, a izvođač je firma BK Kendić gradnja d.o.o. Završetkom radova bit će poboljšani uslovi za odvijanje saobraćaja i svakodnevno korištenje ove putne komunikacije.

Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Muamer Džananović uputio je u Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove zahtjev za hitno razmatranje zbog sahrane ratnog zločinca Ratka Mladića u Srbiji. Zahtjev za hitno razmatranje svih raspoloživih mogućnosti u vezi s transferom posmrtnih ostataka Ratka Mladića i najavljenom sahranom uz […]

Povelja bosanskog bana Kulina je napisana na današnji dan prije tačno 837 godina, 29. augusta 1189. godine, na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančicom. Povelja pokazuje da je Bosna već u 12. stoljeću imala uređenu državu i instituciju suverenog vladara. To je najstariji državni dokument kod svih južnoslavenskih naroda i država i i jedan od […]