Zemljište u BiH zapušteno i betonirano: Naučnici upozoravaju da proizvodimo tek četvrtinu potrebne hrane

Svjetski dan tla, 5. decembar, obilježen je u četvrtak u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine simpozijem o temi „Zemljište kao faktor razvoja poljoprivrede i zaštite životne sredine u Bosni i Hercegovini“, u organizaciji Komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj ANUBiH, u saradnji s Poljoprivredno-prehrambenim fakultetom Univerziteta u Sarajevu.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana tla je „Zdrava tla za zdrave gradove“ i snažno podsjeća da bez očuvanog zemljišta nema ni hrane, ni održivih zajednica, ni sigurnosti za buduće generacije.

Tokom simpozija otvorena su ključna pitanja upravljanja zemljištem u Bosni i Hercegovini – od njegove degradacije i zapuštenosti, preko urbanizacije i betonizacije, do nedostatka jasne i dugoročne zemljišne politike.

Izneseni su i zabrinjavajući podaci, da više od dvije milijarde hektara zemljišta (dvostruko više od površine Kine) trenutno je u svijetu degradirano. U posljednjih 50 godina potrebe za animalnim proizvodima su se veoma povećale, a samim tim i površine za upotrebu poljoprivrednog zemljišta za oko 65 posto.

Bosna i Hercegovina raspolaže sa oko 1,7 miliona hektara obradivog zemljišta, ali se u stvarnoj proizvodnji koristi tek oko 1,15 miliona hektara, dok je značajan dio zemljišta potpuno van funkcije. Prosječna površina poljoprivrednog gazdinstva iznosi svega 2,44 hektara, što jasno govori o izrazitoj usitnjenosti posjeda.

Istovremeno, procjene govore da BiH danas proizvodi tek oko 23 posto hrane za vlastite potrebe.

U globalnom kontekstu, upozoreno je da se više od 30 posto svjetskog tla nalazi u stanju degradacije, dok se do 2050. godine očekuje skoro 10 milijardi stanovnika na planeti i potreba da se proizvodnja hrane poveća za čak 50 posto. Upravo zato pitanje tla više nije samo agrarno, već pitanje opstanka.

Predsjednik Komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj, dopisni član ANUBiH prof. dr. Hamid Čustović, naglasio je da se zemljištu u BiH mora pristupiti kao strateškom resursu.

- Hranu ne možemo proizvoditi bez tla. Bez obzira na sve tehnologije, bez zdravog zemljišta nema ni sigurne proizvodnje hrane. Agrarna politika se ne može svesti samo na subvencije, ona mora imati razvojni i dugoročni karakter – upozorio je Čustović.

Na ozbiljne sistemske probleme ukazao je i dekan Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta UNSA, prof. dr. Muhamed Brka, ističući da se prema zemljištu u BiH odnosi krajnje neodgovorno.

- Mi betoniramo najplodnije površine, a istovremeno uvozimo više od 70 posto mesa i veliki dio hrane. Postavlja se pitanje – gdje ćemo sutra proizvoditi hranu? Od čega će živjeti ljudi koji će u budućnosti sve više živjeti u gradovima? – kazao je Brka.

Posebno je upozorio na pad interesa mladih za agrarne studije i potpunu neusklađenost obrazovanja s potrebama prakse. Iako fakulteti nude saradnju privredi i uključivanje stručnjaka iz realnog sektora u nastavni proces, takva saradnja i dalje izostaje.

- Imamo projekte, imamo znanje, imamo pametna rješenja, ali bez sistemske podrške ona ostaju u ladicama - poručio je Brka.

Kao jedan od pozitivnih iskoraka istaknut je i novi master program iz upravljanja zemljištem, pokrenut upravo na inicijativu akademika Čustovića, s ciljem stvaranja stručnog kadra koji će u budućnosti moći odgovoriti na sve složenije izazove u oblasti poljoprivrede i zaštite tla.

Zaključak simpozija bio je jasan: bez uređenog katastra, okrupnjavanja posjeda, ulaganja u navodnjavanje, digitalizacije i pametne poljoprivrede, te snažnije uloge nauke i struke u kreiranju politika – Bosna i Hercegovina teško može osigurati prehrambenu sigurnost i održiv razvoj.

Upravo zato, ovogodišnji Svjetski dan tla u Sarajevu nije obilježen samo simbolično, već snažnom porukom upozorenja: zdrava tla su temelj zdravih gradova, ali i zdrave države.

Ovogodišnji simpozij okupio je eminentne stručnjake iz Bosne i Hercegovine i regije, a planirano je da se radovi recenziraju i štampaju u vidu Zbornika radova ANUBiH u printanoj i elektronskoj formi u 2026. godini, kako bi mogli biti dostupni široj javnosti, saopćeno je iz ANUBiH.